Mar i Ja T: ožujka 2017

Sarajevo je glavni grad i ujedno i najveći grad Bosne i Hercegovine. Prema procjeni ima oko 275.000 stanovnika.

Za kratkog boravka u Sarajevu možete stići vidjeti zanimljive destinacije u centru, starom gradu i oko rijeke Miljacke.

Sarajevo - naziv je turskog porijekla nastao spajanjem riječi "saray" - dvor i "ovasi" - polje, "dvor u polju", a odnosi se na dvor koji je izgradio Isa-beg Isaković u 15. st. oko kojeg se kasnije formirao grad Sarajevo.

Baščaršija (simbol Sarajeva)

Na spomen Sarajeva, večina pomisli na Baščaršiju, čiji naziv Baščaršija potiče od riječi „baš“, što znači glavni i „čaršija“ – bazar.

Pazar ili bazar je trajno trgovačko područje, trgovište ili ulica s trgovinama gdje se razna roba prodaje ili razmjenjuje. Pojam se također koristi i za "mrežu trgovaca, bankara i obrtnika" koji djeluju na tom području. Riječ bāzār potječe iz perzijskih riječi baha-čar u značenju "mjesto cijena". No, riječ se proširila svijetom i prihvaćena je u mnogim drugim jezicima gdje se obično koristi kao sinonim za "buvljak", tj. trgovinu raznom pa i rabljenom robom po niskim cijenama.

Znameniti bazari su:

Baščaršija u Sarajevu (Bosna i Hercegovina)
Kan el-Kalili u Kairu (Egipat)
Kapali čaršija u Istanbulu (Turska)
Moči portal u Utvrdi Lohore (Pakistan)
Bazar oko trga Nakš-e Džahan u Isfahanu (Iran)
Tabriški bazar (Iran) - najveći natkriveni bazar na svijetu
Veliki bazar u Teheranu - najveći bazar na svijetu

Stara sarajevska baščaršija nastala je u 15. st., a s vremenom se toliko proširivala da je u njoj u 16. st. bilo oko 12.000 različitih zanatlija.

Prvu česmu, Sebilj, na Baščaršiji je 1753. godine izgradio tadašnji guverner Hadži Mehmed – paša Kukavica. 1891. godine česma je prenijeta na sadašnje mjesto i rekonstruisana u maurskom stilu po uzoru na kameni sebilj iz Konstantinopolja.

Služila je da napoji sve prolaznike. Kažu ko ugasi žeđ vodom sa Sebilja, vratiće se ponovo u Sarajevo. Imam doduše neke naznake puta, ali još ništa nije definirano :)

Kazandžiluk (zanatska ulica)

Sa trga na Baščaršiji se ulazi u Kazandžiluk, poznat po prodavaonicama i proizvodnji bakrenog posuđa. Miris bakra i zveket kazandžija probudi će znatiželju.

Na sve strane izložene su džezve, ibrici, fildžani, kazani, mlinovi, table i drugi predmeti. Rado će vam pokazati što i kako to oni rade.

A to je i najbolje mjesto za kupovinu suvenira iz Sarajeva, autentičnih, ručno rađenih, od kazandžije.

Baščaršijska džamija

Odmah do Kazandžiluka je Baščaršijska džamija. Njeno zvanično ime je džamija Havadže Duraka. Izgradio ju je 1528. godine hodža Durak, po kome nosi naziv.

Odlično je osvijetljena prirodnim svjetlom, ima dobru akustiku, a s džamije imam uživo uči ezan.

To je i nacionalni spomenik BiH.

Ferhadija (najpoznatije šetalište u Sarajevu)

Ferhadija je najpoznatije šetalište u Sarajevu. Ulica koja počinje kod Sebilja na Baščaršiji, a završava Vječnom vatrom, to je najbolje mjesto da u kratko upoznate Sarajevo, pruža vam uvid u razvoj Sarajeva od 16. st. do danas. Tu su građevine iz turske vladavine, Austrougarske i moderne građevine današnjice.

Na kratkom rastojanju su džamijama, pravoslavna i katolička crkva, najstarija sinagoga u gradu, a za kraj Vječna vatra spomen na stradale u borbi protiv fašizma.

U Ferhadiji su i neke od najboljih sarajevskih slastičarnica, ćevabdžinica i buregdžinica. Uvijek je prepuna šetača, lokalnog stanovništva i turista koji se "motaju po čaršiji".

Gazi Husrev begov bezistan

Gazi Husrev begov bezistan (natkriveni trg sa trgovačkim i zanatskim radnjama) još nazivaju i Stari bezistan ili Veliki bezistan.

Nalazi se u neposrednoj blizini Gazi Husrev begove džamije i sahat kule i predstavlja jednu od zadužbina Gazi Husrev bega. Izgrađen je 1540. godine i u osmansko doba se u unutrašnjim radnjama trgovalo tekstilom.
U bezistan vode 4 ulaza, dva iz Gazi Husrev begove ulice, te po jedan iz Ferhadije i Zelenih beretki.

Uz bezistan je izgrađen i Tašlihan (Kameni han) koji je služio za prihvat putnika i njihove stoke za vrijeme Osmanlija, izgorio je u požaru 1879. godine, a ostaci Tašlihana se sada nalaze u sklopu hotela Evropa.

Sarajevska sahat kula (jedini javni lunarni sat na svijetu)

Šetajući ulicama, uočit ćete sahat kulu visoku 30 metara. Nekada je u BiH bila 21 sahat kula. Svrha im je bila da pokazuju vrijeme namaza (molitve).

Pretpostavlja se da je sarajevska sahat kula izgrađena u 16. vijeku, kada je građena i Gazi Husrev begova džamija. Sat na kuli je jedini javni sat na svijetu koji mjeri vrijeme lunarno (prema mjesecu).

Po lunarnom vremenu sat na kuli pokazuje 12 sati u momentu astronomskog zalaska sunca. Dvanaest sati pokazuje i kada sunce izađe u ranu zoru.

Kako se dužina dana mijenja, satni mehanizam je potrebno stalno podešavati. Tjedno podešavanje vrše muvekiti, koji su se nekada obučavali u posebnim opservatorijima u Istanbulu. Sada znanje prenose jedni na druge.

Zanimljivo je da je satni mehanizam nabavljen u Londonu. Dva su takva u svijetu: Big Ben - London i Sahat kula - Sarajevo.

Mehanizam su 1875. godine iz Londona donijeli sarajevski trgovci, a poznati sarajevski sajdžija i kasnije muvekit je pozlatio kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika.

Interesantno je da kada sat na Sahat kuli, u vrijeme muslimanskog mjeseca Ramazana, pokaže 12 sati, bijele lampe se upale na Gazi Husrev begovoj džamiji. Nakon toga sa Žute tabije puca top koji označava prekid cjelodnevnog posta.

Katedrala srca Isusova

Katedrala srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije. Izgrađena je 1889. godine u gotičkom stilu, kada je Austrija stekla potpunu kontrolu nad gradom.

Ispred katoličke katedrale je podignut spomenik papi Ivanu Pavlu II, koji je 1997. godine u katedrali održao misu prilikom njegove posjete Sarajevu.

Saborna crkva Presvete Bogorodice

Saborna crkva je najveći pravoslavni vjerski obijekat u Sarajevu. Izgrađena je 1874. godine u baroknom i bizantisko-pravoslavnom stilu. Posvećena je rođenju Presvete Bogorodice.

Muzej Sarajevo 1878-1918 (Sarajevo za vrijeme Austrougarske)

U neposrednoj blizini Latinske ćuprije i Despića kuće nalazi se Muzej Sarajevo 1878-1918.

Predstavlja jedan od 5 depadansa Muzeja Sarajeva. U Muzeju je prikazano Sarajevo za vrijeme austrougarske. Unutar njega možete vidjeti stalnu izložbenu postavku pod nazivom „Sarajevo 1878-1918“. Muzej je postavljen ispred mjesta gdje je izvršen atentat na austrougarskog prestolonasljednika.

Latinska ćuprija (Principov most)

Latinska ćuprija, zajedno sa Kozjom ćuprijom, Šeher-Ćehajinom ćuprijom i Rimskim mostom spada među jedina 4 stara kamena mosta sačuvana na području Sarajeva. Ono po čemu je Latinska ćuprija najpoznatija je atentat Gavrila Principa na princa Ferdinanda i njegovu suprugu 28. juna 1914. godine, u blizini samog mosta. Zbog toga je i nosio naziv Principov most.

Sarajevski atentat se uzima kao povod Prvog svjetskog rata.

Spomenik Francu Ferdinandu i Sofiji Hotek je izgrađen 1917. godine, ali je 1918. godine srušen a most je nakon 1918. godine nazvan „Principov most“.

Godine 1993. je preimenovan u Latinsku ćupriju po Dubrovčanima, Latinima, koji su živjeli na lijevoj strani Miljacke.

I još malo slika s raznih muvanja po čaršiji...

Koju god ćevabdžinicu (Željo, Hodžić, Ferhatovićeva petica...) ili buregdžinicu izabrali sigurno ćete se prejesti, a ni slatkog vam neće nedostajati: baklave, rahat lokumi, tulumbe, hurmašice, kadaifi i sve to i još i više može se nabaviti u nekoj od slastičarni na Baščaršiji, za ponijet sa sobom k'o bombonijeru nekad ste mogli iz Badembutika, a sad ih puno veći izbor...