pogled s mosta na Savu |
Visoko u prolazu |
Piramida sunca u Visokom
i nezaobilazni čevapi u Sarajevu i Baščaršiji...
Ferhadija |
u multikulturnom gradu...
Katedrala Srca Isusova |
Papa Ivan Pavao II |
Baščaršijska džamija |
Pasaž u Ferhadijinoj ;) |
zatim...
Drina |
Foča, Drina,...
i kreće se dalje put Durmitora...
Durmitor je planina i nacionalni park u Crnoj Gori. Smatra se da ime Durmitor potječe od keltskih riječi koje znače "planina puna vode.”
Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom1952. godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvaća osnovni masiv Durmitora s kanjonimaTare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajući površinu od 39 000 ha.
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, prevladala je da se nacionalni park Durmitor uvrsti u popis Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina,UNESCO-vim programom Čovjek i biosfera 1977. godine uvrštena u svjetske ekološke rezervate biosfere(površine 32.000 ha).
VIŠE o Nacionalnom parku Durmitor
... točnije Žabljaka, grada smještenog na 1456 metara nadmorske visine, najvisočijem urbanom naselju u jugoistočnoj Europi. Žabljak je Smješten u podnožju Durmitora i okružen sa 23 planinska vrha od preko 2200 metara, 18 planinskih jezera i kanjonom rijeke Tare, najdubljim u Europi i drugim po veličini u svijetu.
Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom1952. godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvaća osnovni masiv Durmitora s kanjonimaTare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajući površinu od 39 000 ha.
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, prevladala je da se nacionalni park Durmitor uvrsti u popis Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina,UNESCO-vim programom Čovjek i biosfera 1977. godine uvrštena u svjetske ekološke rezervate biosfere(površine 32.000 ha).
VIŠE o Nacionalnom parku Durmitor
... točnije Žabljaka, grada smještenog na 1456 metara nadmorske visine, najvisočijem urbanom naselju u jugoistočnoj Europi. Žabljak je Smješten u podnožju Durmitora i okružen sa 23 planinska vrha od preko 2200 metara, 18 planinskih jezera i kanjonom rijeke Tare, najdubljim u Europi i drugim po veličini u svijetu.
košarka ;) |
Oro cafe |
noćni život i najbolji kafić u Crnoj Gori
pogled na centar mjesta
Žabljak |
Njegoševa |
Narodnih heroja |
ponuda proizvoda s Durmitora je daleko veća od slijedećih par sličica
hotel Žabljak u centru mjesta, malo dalje prema Crnom jezeru devastirani, napušteni hotel Durmitor na čijoj je terasi ispijala kave Elizabeth Taylor čekajući Richarda Burtona dok je snimao film Bitka na Sutjesci u kojem je glumio Tita.
pogled s terase pružao se na drugu stranu, gdje je za potrebe snimanja bila smještena partizanska bolnica...
na putu prema Crnom jezeru i Titovoj spilji, razne boje i mirisi... raslinja, gljiva...
te, malo oronule ploče o ponudi turizma na Durmitoru:
Pored specifičnog reljefa Durmitora u njegove najveće znamenitosti i prirodne vrijednosti, ubraja se 18 glečerskih jezera, poznatije kao „gorske oči“. Najljepše, najveće i najpoznatije je Crno jezero, smješteno u šumi četinara ispod vrha Međed, nadomak Žabljaka. Borova šuma vrha Međed dominira Crnim jezerom dajući mu smaragdno zelenu boju. Dubina i površina jezera varira tokom godine. Dužina pri maksimalnom vodostaju iznosi 1155 m, a najveća širina je 810 m. Čine ga Malo i Veliko Crno jezero. Crno jezero vodom hrane padavine, površinski tokovi i podvodni tokovi. Najveću količinu vode jezero dobije od Mlinskog potoka, čija je dužina 2,3 km. Značajan dio vode dobija i od povremenog vrela Čeline, koje se javlja u periodu otapanja snijega. Njegovo javljanje prati pojava „pucanja“ koje nastaje uslijed istiskivanja zraka iz podzemnih kanala, pod velikim pritiskom vode. Tokom godine, kada je veći priliv na Čelini, voda iz Malog jezera otiče u Veliko, a u ostalom periodu, kada je u jezeru priticaj veći od oticaja, voda se iz Velikog prelijeva u Malo jezero. Ovo uzrokuje prirodni fenomen – oticanje vode u dva suprotna pravca, u dvije rijeke, Pivu i Taru. U jednom periodu godine (ljeti) presuši prirodna prelijevna veza između dva dijela jezera i tada voda Malog jezera brže opada, zbog ponora u njemu.
Cijelom šumovitom obalom jezera, prostire se uređena i noću lampionima osvijetljena pješačka staza, kojom se uz laganu šetnju može obići cijelo jezero. Staza je opremljena odmorištima.
pogled s terase pružao se na drugu stranu, gdje je za potrebe snimanja bila smještena partizanska bolnica...
Put za Crno jezero |
na putu prema Crnom jezeru i Titovoj spilji, razne boje i mirisi... raslinja, gljiva...
te, malo oronule ploče o ponudi turizma na Durmitoru:
Najatraktivnija
turistička ponuda NP je splavarenje (rafting)
kroz najdublji kanjon Europe. Drugi po veličini na svijetu. Najsigurnije
splavarenje je u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kada je vodostaj rijeke Tare
prilagodljiv za ovu vrstu aktivnosti. Splavarenje se provodi u organizaciji NP
i turističkih agencija.
Planinarenje
Durmitor je dobro
markirana planina i posjetiocima se pruža mogućnost planinarenja sa ili bez
vodiča. U NP postoji sistem označenih planinarskih staza ukupne dužine 100 km
koji vode do najviših durmitorskih masiva. Najpoznatije durmitorske ture su:
Crno jezero – Zminje jezro
– 1 sat
Crno jezero – Jablan jezero
– 2 sata
Crno jezero – Ledena pečina
– 3 sata
Crno jezero – Bobotov kuk
– 3,5 sataPored specifičnog reljefa Durmitora u njegove najveće znamenitosti i prirodne vrijednosti, ubraja se 18 glečerskih jezera, poznatije kao „gorske oči“. Najljepše, najveće i najpoznatije je Crno jezero, smješteno u šumi četinara ispod vrha Međed, nadomak Žabljaka. Borova šuma vrha Međed dominira Crnim jezerom dajući mu smaragdno zelenu boju. Dubina i površina jezera varira tokom godine. Dužina pri maksimalnom vodostaju iznosi 1155 m, a najveća širina je 810 m. Čine ga Malo i Veliko Crno jezero. Crno jezero vodom hrane padavine, površinski tokovi i podvodni tokovi. Najveću količinu vode jezero dobije od Mlinskog potoka, čija je dužina 2,3 km. Značajan dio vode dobija i od povremenog vrela Čeline, koje se javlja u periodu otapanja snijega. Njegovo javljanje prati pojava „pucanja“ koje nastaje uslijed istiskivanja zraka iz podzemnih kanala, pod velikim pritiskom vode. Tokom godine, kada je veći priliv na Čelini, voda iz Malog jezera otiče u Veliko, a u ostalom periodu, kada je u jezeru priticaj veći od oticaja, voda se iz Velikog prelijeva u Malo jezero. Ovo uzrokuje prirodni fenomen – oticanje vode u dva suprotna pravca, u dvije rijeke, Pivu i Taru. U jednom periodu godine (ljeti) presuši prirodna prelijevna veza između dva dijela jezera i tada voda Malog jezera brže opada, zbog ponora u njemu.
Cijelom šumovitom obalom jezera, prostire se uređena i noću lampionima osvijetljena pješačka staza, kojom se uz laganu šetnju može obići cijelo jezero. Staza je opremljena odmorištima.
Status: Nacionalni park
od 1952. Godine, Područje je na UNESCO-voj listi Svjetskog prirodnog i kulturnog
nasljeđa od 1980. godine.
Teritorij općina:
Žabljak, Šavnik, Plužine, Pljevlja i Majkovac
Sjedište uprave: Žabljak
Površina: 39000 ha
Nadmorska visina: od 500
mnv (rijeka Tara – vrelo Nazdruć), do 2525 Bobotov kuk.
Položaj: sjeverozapadni
dio Crne Gore
Klima: Umjereno –
kontinentalna; subplaninska i planinska. Odlikuju je duge i hladne zime,
relativno kratka i svježa ljeta. Prijelazni period između godišnjih doba
slabije je izražena, a jeseni su nešto toplije od proljeća. Prosječna godišnja
količina padavina kreće se od 1250 do 2000 mm.
Posebne zone
zaštite: Rezervati: Mlinski potok, sliv
Škrčkih jezera s užom kanjonskom dolinom Sušice, Crna Poda, Barno jezero s
najužom okolinom, Zabojsko jezero i kanjon Tare.
Karakteristika: Raznoliki ekosistemi, neki od najviših vrhova
Dinarida, ledenjačka jezera, kanjon rijeke Tare.
put prema jezeru krase razne šarene zjevalice
sikavice
ne znaš im nit imena nit broja...
šumske jagode |
borovnice |
maline |
šipak |
Crno jezero
Veliko Crno jezero |
Atrakcije Nacionalnog parka Durmitor:
Crna Poda
U kanjonu doline rijeke
Tare, između Bistrice i Dobrilovine, na samom ulazu u NP nalazi se prašuma Crna
Poda, u kojoj dominira zajednica crnog bora – Pinus nigra. Prosječna starost
bora je 400 godina, a pojedina stabla dosižu visinu i do 50 m. Ova prašuma ima
status rezervata prirode, obuhvaća površinu 20 ha, a nalazi se na 950 mnv. Na
površini rezervata nalaze se i druge drvenaste vrste kao što su bukva, javor,
bijeli jasen, cer, lijeska, glog, drijenj, jasika…
Manastir Dobrilovina
Sa crkvom posvećenom Sv. Đurđu nalazi se u kanjonu Tare, na lijevoj obali rijeke, pored puta Majkovac – Žabljak. Na mjestu današnje crkve postojao je stari hram, o čemu svjedoče spomeni Dobrilovine s kraja 16. stoljeća.
Crkva Sv. Đorđa spominje se u zapisima iz 1592. godine. Hram je najvjerojatnije živopisan 1613, g. ali su freske očuvane samo u fragmentima. Manastir su Turci pustošili u više navrata, ali je i više puta obnavljan.
Đurđevića Tara i most poznat po istoimenom partizanskom filmu, koji je na linku:
MOST
Đurđevića Tara |
Most na Đurđevića Tari
Predstavlja simbol kanjona rijeke Tare. Građen je u periodu od 1937 – 1940. God. Dugačak je 365 m. a visok 172 m. Posebnu ljepotu daju mu lukovi, od kojih je najveći raspon 116 m. „Treba vidjeti, bar jednom u životu prekrasni most na Đurđevića Tari, onaj luk nad kamenim ambisom, ono čudo ispušteno iz ruku graditelja; bbetonska pista koja lebdi sto pedeset metara nad rijekom, čvrsto vezujući obale kanjona, elegantna, vitka, preko tri sleđena vodoskoka. Nezaboravan most“ - Dušan Kostić
Kanjon rijeke Tare
Najdublji kanjon Europe (1300 m ). Prostire se od ušća Bistrice do Šćepan polja, dužinom od 93 km, od čega je na prostoru NP 78 km. Ovo je jedna od rijetkih oaza netaknute prirode i rezervat je za mnoge endemske vrste biljaka i životinja, zbog čega je 1977 god. Upisan u program UNESCA-a. „Čovijek i biosfera“ kao izuzetna geomorfološka i ekološka cjelina. Kanjon plijeni ljepotom pejzaža, brzaka, specifičnom florom i faunom. Posebnu turističku atrakciju pruža splavarenje/rafting Tarom.
Ćurevac
Selo Tepca, kad zamete snijeg do travnja ne mogu izaći iz kuća ;)
grm borovice |
boje i oblici prirodnih kamenjara kakve priroda samo može osmisliti...
pogled na Taru |
na vrhu vidikovca Ćurevac |
pogled s vrha na kanjo |
Pogled s Momčilov grada...
i pogled na Crno jezero |
nekadašnje zadnje stanice skijališta s prekrasnim pogledom na Žabljak
Momčilov grad i pogled s terase restorana |
Kovačka dolina
pogled prema Žabljaku s Kovačke doline |
ja ovdje čuvam ;) |
Skijalište Savin kuk
pogled na skijalište i Savin kuk |
pogled s vrha |
pogled sa žičare pri spuštanju sa Savinog kuka |
Safari Durmitorom i prevoj Sedlo
safari |
jedno od Gorskih oka |
prevoj Sedlo i putokaz za Bobotov kuk |
košarkaško igralište na vrhu ;) |
zanimljiva erozija tla |
pašnjaci, te nastambe za pastire i planinare |
Pivsko jezero, most na akumulacijskom jezeru i pogled na Plužine
Riječi dobrodošlice na graničnom prijelazu...
Rijeka Tara je srce integralnog ekosistema čije su prirodne
vrijednosti očuvane tradicionalnim načinom života lokalne zajednice. To je
razlog što je cijeli sliv proglašen rezervatom biosfere UNESCO-vim programom „Čovjek
i biosfera“ s ciljem da se postigne
održiva sinergija između očuvanja biološke raznovrsnosti, zaštite životne
sredine, ekonomskog razvoja i zaštite kulturne baštine.
Zatim slijedi poziv, ... veslajući Tarom istražite njezine tjesnace, brzake,
bukove i vodopade, te čuveni kanjon koji je stoljećima stvarala. Osjetite čari
okolnih predjela – šuma, pašnjaka, planina, dolova, sela i gradova. Doživite
nezaboravno iskustvo avanure u komunikaciji s prirodom, uživate u lokalnom
gostoprimstvu i tradiciji.
Osiguranje
Prije posjeta rijeci tari i planinama koje je okružuju,
poduzmite potrebne mjere predustrožnosti radi vaše osobne sigurnosti.
Planirajte samo one ture koje su u okviru sposobnosti vaše grupe. Ako niste
dovoljno spretni, utrenirani, ne možete procijeniti težinu ture ili ne
kontrolirate rizike, savjet je odabrati manje zahtjevne aktivnosti..
Za više informacija o težini tura, sigurnosti, najbolje je
angažirati lokalnog vodiča ili se raspitati kod pružatelja turističkih usluga,
uprave NP ili najbliže lokalne turističke organizacije.
I za kraj molba da se
priroda očuva čista i netaknuta:
- - ne ostavljati nikakve tragove prisustva,
- - ponijeti smeće sa sobom i odložiti ga na propisan
način,
- - poštovati i ne uznemiravati životinje i ne
uništavati biljni svijet,
- - ribolovci, poštivati zakonom propisana pravila
- - uvažavati druge posjetioce prirode
i što još ima???
Gastronomija
Od mnogobrojnih restorana na području NP možete probati tradicionalnu kuhinju ovog područja. Specijaliteti planinske kuhinje su kačamak, cicvara, masanica, heljdija, priganice, pite, sir i jogurt. Posebno su ukusne janjetina i krumpir ispod sača, gljive i sušeno meso. Uz dobar zalogaj nude se i kvalitetna autohtona bezalkoholna (sirutka i domaći sokovi) i alkoholna pića ( rakije – kruškovaća, jabukovaća…)
Ne spomenute aktivnosti i obavijesti:
Pješaćenje obodom Crnog jezera se pruža staza dužine 4 km opremljena odmorištima i markiranim stazama do Barnog, Zminjeg, Vražjeg jezera
Kajakaštvo – rijeka Tara sa svojim brzacima pruža odlične uvjete za vavljenje tom aktivnosti.
Veslanje na Crnom jezeru – mogućnost iznajmljivanja čamca za vožnju jezerom
Sportski ribolov – na Tari, Crnom i Vražjem jezeru od 1.5. do 1. 10. Dozvoljen je sportski ribolov.
Runolist (leontopodium alpinum) – je vrlo rijetka i zaštićena biljka u cijeloj Europi. Može se
naći samo na vrlo nepristupaćnim i kamenitim planinskim liticama. Prifada
obitelji glavočika s vrlo uočljivim i karakterističnim cvatom, koji je glavno
obilježje ove biljeke. Cvat izgleda kao lavlja šapa, pa s toga i ime biljke
(grč. leon – lav i podion – nožica). Cvijet je karakteristićan bjeličast i
vuneno-svilenkast na dodir.
Divokoza (rupicapra rupicapra) – balkanska divokoza je
autohtona vrsta na planinskom masivu Durmitora. Najkarakterističniji i
najpoznatiji je sisavac visoko-planinskih pašnjaka i kamenjara, te kao takva
predstava simbol surovog krša.
Medvjed
Vuk...
i već spomenuto cvijeće
info ploće |
ovo je samo mali dio mogućnosti i aktivnosti za one koji ne trpe ljetne žege... ljetna jutarnja temperatura jedno jutro bila je i 4 stupnja C ;)
Skitam, slikam i ponešto napišem, pa i copy-paste... uskoro ću opet, tko zna s koje lokacije...
Nema komentara:
Objavi komentar